Višnja je voće čiji smo kiseo okus svi barem jednom u životu isprobali preskačući ogradu nečijeg dvorišta, a da zapravo nismo ni bili svjesni koliko blagodati nam je pružala ova voćka.
Vjerojatno ste svi više puta osjetili iznenanadan nalet energije nakon što ste pojeli samo jednu šaku ovog finog voća. Za sve one koji ipak ne podnose kiseo okus svježeg ploda višnje, postoji utjeha. Višnju možete isto tako iskoristiti u pripremi mnogobrojnih slastica - štrudla, džemova, marmelade i pekmeza, pri čemu će i oni koji smatraju da ne vole višnje, zavoljeti posebnu kombinaciju kiselog i slatkog.
Osim slastica, plod višnje možete iskoristiti i u proizvodnji likera, rakija i vina, čajeva, ali i za pripremu soka čiji su prednosti za vaš organizam neprocjenjivi. Sok od višanja iz kućne radinosti iziskuje malo više vremena od kupnje u trgovini, ali trud se uvijek isplati.
Karakteristike višnje
Višnja je listopadno stablo nastalo križanjem domaćih trešanja s divljim i kiselijim vrstama. Pripada porodici ruža (lat. Rosales), rodu Prunus. Porijeklo višanja nalazimo u zapadnom djelu Azije, a same početke uzgoja možemo locirati u Tursku i Grčku. Zahvaljujući Rimljanima koji su se počeli intenzivnije baviti uzgojem, vrlo brzo su se proširile i u drugim europskim državama, pa tako i u Hrvatskoj. Danas je višnja najrasprostranjenija u sjevernoj kontinentalnoj Hrvatskoj, ali i u Dalmaciji gdje joj prije svega pogoduju uvjeti mediteranske klime.
Stablo višnje može narasti do 6 m visine. U vrtovima ćete je najlakše prepoznati po grmoliko formiranoj krošnji tankih i visećih grana koja je bogata svijetlocrvenim ili tamnocrvenim okruglim plodovima kakvi se formiraju u rano ili kasnije ljeto. Listovi višnje različitih su oblika, većinom eliptični ili ovalni te nazubljenih rubova te lagano izduženi. U samoj se jezgri višnje nalazi okruglo-eliptična koštica smećkaste boje. Peteljka na kojoj je list ponešto je duža od peteljke na listu trešnje. U proljeće, točnije u travnju, primijetit ćete sitne i u čaški guste cvjetove bijele boje.
Sam uzgoj trešnje uvelike ovisi o prirodnim čimbenicima pri čemu su temperature i sastav tla od izuzetne važnosti. Višnja je doduše osjetljiva na vrlo niske temperature pri čemu postoji mogućnost pucanja kore, a otvoreni cvjetovi višnje nikako ne mogu podnijeti mraz. Tla u kojima će višnja uspješno rasti moraju biti duboka i propusna, nikako previse vlažna budući da bi joj to moglo ugušiti korijenje. Upravo iz tih razloga je višnja je najrasprostranjenija u kontinentalnoj Hrvatskoj gdje je umjerena klima te Dalmaciji gdje joj prije svega odgovara pjeskovito i propusno tlo.
Ako imate uvjete i prostor, višnja će se savršeno uklopiti u vaš vrt, a u jesen će vam pokloniti vrlo ukusne i zdrave plodove spremne za konzumaciju ili preradu. Budući da je spektar pozitivnog djelovanja supstanci u višnjama na sveukupno zdravlje čovjeka enormno velik u nastavku možete pročitati nešto o njima.
Višnje za preradu
Ako se jednog dana ipak odlučite upustiti u uzgoj višanja, bilo to u dvorištu ili profesionalno u rasadnicima, trebate imati na umu koje su sorte najzahvalnije za preradu za pojedino prirodno stanište. Izdvojili smo tri najčešće te međusobno ujedno najrazličitije sorte: marasku, rexelle i oblačinsku višnju o čijim karakteristikama možete pročitati u nastavku članka.
Maraska
Svi ste do sada zasigurno čuli za liker maraschino. Upravo iz tog razloga treba istaknuti hrvatsku autohtonu sortu koja je s razlogom dobila tu titulu. Njeni su plodovi izuzetno kvalitetni, hranjivi, aroma nadasve snažna, a okus harmoničan. Podneblje od Zadra do Dubrovnika očito je najzahvalnije podneblje koje joj pruža savršene uvjete za uzgoj. Zahvaljujući svojim karakteristikama, idealna je sorta za konzumaciju, ali i za daljnju preradu u marmelade, džemove, pekmeze, sirup, sok i liker.
Rexelle
Za razliku od maraske koja uspijeva u Dalmaciji, u kontinentalnoj se Hrvatskoj preporučuje uzgoj drugačije sorte višnja. Jedna od njih je sorta Rexelle, njemačkog podrijetla dok se u Hrvatskoj prema izvorima spominje od 1975.godine.
Sorta je srednjeg prinosa plod te pripada samoplodnoj sorti višnja. Glavna joj je karakteristika što se plod vrlo lako odvaja od peteljki čime se znatno ubrzava sam proces berbe. Možete ju ubrati krajem lipnja kad dosegne fazu svoje zrelosti. To ćete primijetiti prema krupnim , srcolikim plodovima intenzivno crvenocrne boje na čijoj koži možete vidjeti sitne točkice. Kiselkasto je slatkog okusa i intenzivne aromatike te mirisa , te je kao takva prikladna za bilo koji željeni oblik prerade.
Oblačinska višnja
Kvalitetom nije kao maraska s obzirom na bujnost odnosno prirod biljke. Veličina je ploda također sitnija u odnosu na marasku. Unatoč tome, rađa sitne i guste plodove a kožica je tamnocrvene boje. Ono u čemu prednjači je njena otpornost na bolesti i izuzetno velika otpornost na loša tla, čime je ujedno i lakša za uzgoj uspoređujući sa nekim drugim sortama. Dozrijeva u lipnju i daje plodove koji su radi svoje jedinstvene aromatike također izvrsni za preradu.
Berba i kupovina
Bitno je istaknuti da jednom kad uberete višnje nijednim naknadnim procesom nije moguće postići njenu željenu zrelost, potrebnu za preradu. Dakle, važna je procjena ploda, kušanje istog te odabir termina za branje. To je obično termin između 15. i 30. lipnja kada završava prirodni ciklus biljke.
Savjetujemo da berete višnje kada su one u svojoj punoj zrelosti koju ćete prepoznati po crvenoj, a ne bordo boji. Važan faktor je procijeniti čvrstinu koja neće graničiti s pucanjem ploda. Samo tada, višnje mogu biti spremne za prodaju na tržištu.
Ako ste upravo vi kupac tih višanja na tržištu, obratite pritom pažnju na čvrstoću plodova. Višnja koja vam neće dugo potrajati biti će ona čija je površina na neki način oštećena. Ako imate izbora, svakako odaberite višnje koje na sebi još imaju peteljku. S druge strane, presvijetla boja značit će da su urbane prerano te će vam radi toga naposljetku proizvod u koji prerađujete biti prekiseo.
Za preradu u kućnoj radinosti, višnje možete brati i kasnije ako ih planirate preraditi u sok, džem ili druge prerađevine u kojima sama čvrstin , pa čak i prezrelost ne bi uvelike promijenila kvalitetu finalnog proizvoda. Sama berba iziskuje strpljenja i puno ruku, s obzirom na to da ih možete brati ručno ili tresačima, dok se u većim nasadima višanja koristi strojna berba.
Nakon što u košari imate crvenocrne i aromatične plodove, uz malo entuzijazma i vremena spremni ste za okušati se u pripremi ukusnog i zdravog soka od višnje.
Recepti za sok od višnje
S obzirom na to da nam je zdravlje svima prioritet, pripremili smo vam nekoliko verzija od klasične, domaće verzije soka od višanja, do zdrave inačice bez šećera. U nastavku se nalaze recepti za sok od višnje koji bi mogli popuniti prostor na policama vaše smočnice.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaći sok od višanja
Ovaj jednostavan recept ne zahtijeva odviše vremena i svakako će vas osvojiti svojim okusom ali i mirisom. Kao gotov proizvod svako malo pohrlit ćete po još koju čašu ovog nadasve osvježavajućeg napitka.
Sastojci
- 5 kg višanja
- 1 žlica limunske kiseline
- otprilike 4 kg šećera
- pola žličice konzervansa
Postupak
- Ubrane višnje operite i izvažite, a potom u posebnoj većoj posudi izgnječite rukama sve dok ne ostane ni jedna čitava višnja.
- U voće dodajte žlicu limunske kiseline te zatim posudu poklopite i pustite da stoji na hladnom otprilike 24 sata kako bi voće i kiselina mogli reagirati i pustiti svoje arome.
- Procijedite kroz cjedilo nastali sok kako bi vam u cjedilu ostali čvrsti dijelovi voća te koštice.
- Iako ste procijedili, u soku će vam i dalje ostati sitni komadići voća.
- Njega još jednom procjedite, ovog puta preko sita ili gaze dok ne dobijete u potpunosti tekući, bistri dio soka.
- Na 1 kg procijeđene tekućine dodajte 1 kg šećera, te sve zajedno stavite kuhati u veliki široki lonac na 15-20 minuta.
- Obavezno uklanjajte nastalu pjenu iz ostatka soka.
- Dodajte konzervans po želji te kuhati sve zajedno još nekoliko minuta.
Sok od višanja bez kuhanja
Prednost ovog recepta u odnosu na prethodni je jednostavnost pripreme. Osim toga, sok pripremljen na ovaj način zadržava 100 % nutritivne vrijednosti s obzirom na to da višnje termički ne obrađujete. Hladnim prešanjem maksimalno ćete iskoristiti moć ove namirnice, a pritom iskoristiti samo 4 sastojka.
Sastojci
- 2 kg svježih višanja
- 2 kg šećera
- 1 žličica limunske kiseline
- voda po potrebi
Postupak
- Višnje operite i uklonite peteljke te ih stavite u posudu.
- Vilicom ih dobro izgnječite te dodajte limunsku kiselinu.
- Višnje zatim prelijte s vodom u većem loncu sve dok voda ne prekrije svo voće te sve zajedno ostavite da odstoji 24 sata na sobnoj temperaturi.
- Procijedite sok u cjedilu, a zatim u gazi kako bi temeljito procijedili čvrste dijelove voća od tekućine, a zatim dodajte šećer u zadanom omjeru.
- Sok energično miješajte više puta te pritom mičite nastalu pjenu.
- Nakon što pjene više nema, vaš je sok spreman za spremanje u hladnjak.
Gusti sok od višanja
Najjednostavniji od svih recepata za sok od višnje je zapravo priprema gustog soka. Poznate su vam zasigurno velike staklenke s višnjama pomiješane sa šećerom koje se sunčaju na bakinom balkonu. U nastavku vam donosimo recept upravo za takav bakin sok. Ovako pripremljen sok ćete morati pomiješati s vodom i nalik je gustom sirupu.
Sastojci
- 3 kg višanja
- 1,5 - 2 kg šećera (ovisno o kiselini višanja)
Postupak
- Svježe višnje operite te pričekajte da se osuše ili ih osušite krpom.
- U velike staklenke stavljajte red šećera, i tako nastavite dok ne potrošite sve sastojke, vodeći računa o tome da je omjer višanja i šećera 2:1.
- Ovakav pripravak stavite na osunčano mjesto te povremeno protresite sadržaj.
- Nakon 3 tjedna višnje će osloboditi svoju tekućinu te će u kombinaciji sa šećerom stvoriti idealan sirup.
Čuvanje i skladištenje
Boce koje su napunjene tek napravljenim slasnim sokom, uvijek okrenite naopako i stavite na tamno i hladno mjesto. Razlog leži u činjenici da se šećer neće vratiti u čvrsto stanje i zadržati na dnu boce. Najčešće u tu svrhu možete iskoristiti smočnicu ili podrum gdje vaš sok može duže zadržati prvotna svojstva boje, okusa i mirisa.
Nakon što ste otvorili bocu soka, preporučujemo skladištenje u hladnjaku kako bi spriječili brzo kvarenje i dulje vremena uživali u njemu.
Savjeti
Faza otkoštavanja višanja s rukama svakako zahtijeva upotrebu rukavica s obzirom na intenzivnu boju koja se teško skida s kože, ali i kiseline u voću koja vam ju može isušiti ili nadražiti.
Prilikom cijeđenja soka u situ ili gazi, operate ih nekoliko puta kako bi se eventualni ostatak čvrstih dijelova lakše odvojio od soka. Čvrste djelove slobodno možete iskoristiti u pripremi džema od višanja ili u pripremi preljeva za palačinke.
Ako su višnje same po sebi slađe, ovisno o sorti, možete sami smanjiti količinu šećera, na otprilike 700 g po litri soka. Ako vam pritom odgovara okus, možete dodati pokoju vrećicu i vanilin šećera kako bi dodatno obogatili aromu.
Prilikom ulijevanja kuhane verzije soka u staklenke, staklenke je obavezno potrebno prethodno zagrijati u pećnici (sterilizirati) kako bi temperaturna razlika među vrućim sokom i staklenim bocama bila čim manja, čime ćete spriječiti rizik pucanja stakla.
U pripremi soka od višanja, ako nemate svježe plodove, moguće ga je napraviti i s kupljenim smrznutim voćem koje je već otkošteno čime ćete još dodatno pojednostavniti cijeli proces.
Konzervans nije nužno potreban, međutim produžit će rok trajanja vašem soku.
Upotreba u kuhinji
Otkoštene plodove višanja, kao i sam sok od višanja, možete kombinirati sa željenim sladilima i drugim voće pri čemu ćete dobiti savršen i osvježavajući smoothie. U dodatku vode dobit ćete lagan, ali i nutritivno bogat napitak koji će vam povratiti izgubljenu energiju.
Širok je spektar mogućnosti kombiniranja soka od višanja u kuhinji. Najčešće ga koristimo u pripremi slastica kako bi dobili mekane i sočne biskvite, ukusnim štrudlama ili savijača ako nam nedostaje "sočnosti" ili za izradu umaka od višanja za palačinke.
Sok od višanja također možete koristiti i za daljnju preradu u marmeladu.
Ljekovita svojstva
Višnje su vrlo niskokalorično voće (100 g voća sadrži samo 50 kalorija) koje karakteriziraju izuzetno jaka antioksidativna svojstva te pomažu u borbi s pretjeranom težinom. Višnju odlikuje bogatstvo vitamina, od kojih je najviše zastupljen vitamin C, ali i riboflavin, tiamina te vitamin A. Od minerala su najzastupljeniji kalcij i kalij te željezo i fosfor. Zahvaljujući vlaknima, vrlo povoljno utječe na probavne procese u organizmu.
U tom kontekstu, vrijedno je spomenuti dva spoja u višnji od izuzetne važnosti za zdravlje: melatonin i antocijan. Melatonin je pritom čuven kao hormon spavanja, spoj kojeg rijetko nalazimo u voću, stoga ćete svakako osjetiti koliko opuštajuće djeluje prije polaska na spavanje. Antocijan je s druge strane spoj zaslužen za sprječavanje gubitka pamćenja i pozitivno utječe na koncentraciju vežući na sebe slobodne radikale.
Osim mesa višnje, ljekovita svojstva imaju i listovi, peteljke pa čak i koštica. Peteljke višnje možete iskoristiti kao čaj koji će vam pomoći u problemima s bubrezima, najefikasnije za brže izbacivanje bubrežnih kamenaca.
S obzirom na to da višnja obiluje vitaminima te je vrlo ugodnog mirisa, mnogi je koriste u kozmetičkoj proizvodnji (za izradu kreme za hidrataciju i kao pomoć kod otečenih kapaka).
Svakako možemo reći su višnje s razlogom prava riznica zdravlja i bilo bi šteta da ju ne iskoristite na najbolji mogući način. Iako se kuhanjem višanja gubi većina nutritivnih svojstava, domaći sok od višanja je zdrav napitak koji će vam uvijek utežiti žeđ.
Foto: PDPics / Pixabay
Odgovori